Gornji tok Vrbasa iznad elektrane Jajce II u Federaciji BiH je priča za sebe. Počevši od Bugojna, Donjeg Vakufa, Torlakovca, Vinca pa sve do Jajca i nizvodnih terena, ova rijeka stidljivo krči svoj put prema tri jezera (Zdaljevac, nakon koga slijedi dio isušenog toka zbog tunela za hidroelektranu Jajce II, veliko Bočačko jezero – u koje se ulijeva i rijeka Ugar i malo regulaciono Bočačko jezero), pa dalje ka Banjaluci, stvarajući nekoliko prelijepih kanjona čije ljepote ne samo da privlače ribare iz ovog kraja nego i predstavljaju atrakciju za raftere i kajakaše iz cijelog svijeta. Od male rijeke u gornjem toku poviše Bugojna, pojačavan mnogim potocima ka Jajcu, gdje ga najviše pojačava Pliva, Vrbas postaje moćna, brza i duboka rijeka. 

Gradnja HE nanijela je veliku štetu migraciji mladica

   Gradnja hidroelektrana 70-ih i 80-ih godina 20. vijeka nanijela je veliku štetu prirodnoj migraciji riba, presječene su prirodne staze kretanja riba iz donjeg toka Vrbasa i stvorena su suštinski dva odvojena vodotoka. Srećom, u oba dijela (nizvodno od elektrane Bočac) i uzvodno od elektrane Jajce II (udaljenost nekih 20-ak km) ostala je solidna populacija salmonida.
   Posljednjih godina na banjalučkom dijelu Vrbasa pojavila se pošast zvana ronioci, koji nemilice ubijaju mladicu i pastrmke podvodnim pušakama, prodavajući meso lokalnim restoranima. Ova nedjela dosta su osiromašila dio toka Vrbasa na kome najčešće pecam, ali zahvaljujući gradskoj zoni, donjem toku nizvodno od Banjaluke prema ušću u Savu, populacija mladice se popunjava tokom proljeća, kada ova prelijepa riba dolazi na mrijest u gornji tok.

Vodopad kojim Pliva završava svoj put ka Vrbasu