Balkanske crvenperke

   Na severnom delu balkanskog poluostrva žive četiri vrste crvenperki: obična dunavska crvenperka (Scardinius erythro­phthalmus), kao i tri široj javnosti manje poznate jadranske crvenperke: drlja (S. dergle), peškelj (S. plotizza) i ljolja (S. knezevici).
   Drlja ili dalmatinska crvenperka, kako joj glasi engleski naziv, živi u rekama Krki i Cetini, Buškom blatu (veštačko jezero u BiH), te u Vranskom jezeru (najveće prirodno jezero u Hrvatskoj).
   Peškelj živi u donjem toku Neretve i (prepostavljam) jezerima na njoj.
   Veoma slična vrsta živi i dalje ka jugoistoku, u Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji i Grčkoj, konkretno u Skadarskom, Ohridskom i Prespanskom jezeru, te okolnim rekama (Drim, Bojana...). U Crnoj Gori je zovu ljolja, a u Makedoniji pisa. Zanimljivo je što je poribljavanjem došla i u Vlasinsko jezero na jugoistoku Srbije, gde se lepo primila i razmnožila, pa predstavlja jednu od dominantnih ciprinida (lokalni ribolovci je pogrešno zovu bodorka).

Ohridska crvenperka (S. knezevici) iz Vlasinskog jezera

Drlja (Scardinius dergle) iz Vranskog jezera

Obična crvenperka (S. erythrophthalmus) raširena je po  većem delu Evrope