Ovaj deo Banata je poznat po jakim udarima košave. Kada tako duva, zbog jačeg talasanja vode, štuka se povlači dublje, krije oko travnatih delova sa nešto većom dubinom, oko pojaseva guste trske, i često se nalazi oko samog dna, ali je i dalje aktivna.
   Štuka se uvek nalazi na mestima gde se vrte jata kedera, a na mestima gde nema trave i nema kedera – nema ni štuke u blizini. Ima perioda, uglavnom na prelazu godišnjih doba, kada se aktiviraju krupne štuke, koje se drže samog dna i srednje škarpe.
   Kod samih uliva (šlajzeva), bez obzira na to da li su mirni, sa veoma blagim protokom ili voda "bije", uvek ima štuka, koje vole ovakva mesta i često su u samoj karlici (krivini), gde se zadržavaju sa obe strane (i nizvodno, i uzvodno). Tu one drže svoje busije i čekaju plen i, što je veoma interesantno, javljaju se i u priobalju, i na udaljenosti od same škarpe, na samoj sredini kanala. Love u svim slojevima, tako da znaju iznenaditi i udarcima u propadanju. Verovatno je ovo zbog toga što se pritisak vode smiruje oko te karlice, te ima više trave, a ponekad i trske.
   Oko mostova se štuke uglavnom javljaju pored samih stubova – gde ih ima u vodi, ili oko kocke u osnovi stuba. Gde nema stubova, opet mogu biti zanimljive štučje strukture, recimo levo ili desno od samog mosta, gde ima nekih blagih ili jačih prelaza dubine, a redovno i pokidanih sajli, koje su vremenom pokupile razni krš. Ponekad ima i manjih ostrva, koja su, izgleda, služila kao potpore teškim mašinama koje su tu radile. Ima ih sa obe strane mostova i treba ih samo dobro pročešljati.